Pitanja o početku ljudskog života Ustavni sud je početkom 2009. godine postavio svim Medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i KBC Zagreb (Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj).

Kako smo već objavili, pitanja su bila vezana uz definiciju „začeća, fetusa, djeteta, poroda, pobačaja, malformiranog ploda, pitanja početka života kod čovjeka i mogućeg utjecaja medicinske struke na začeće i pobačaj.“

Posebno je bilo naglašeno „pitanje dopuštenosti pobačaja do određenog doba razvitka ploda, s obzirom na eventualnu mogućnost lošeg utjecaja na fetus, npr. mogućnost ‘ubojstva’ djeteta nakon određene razvojne dobi, npr. nakon 10 ili 12 tjedana od začeća.“

Prof. dr. Miljenko Kapović, pročelnik Katedre medicinske biologije i medicinske genetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci, u svojem je podnesku na striktno tehnička medicinska pitanja, dao vrlo slične odgovore kao većina njegovih kolega.

Izdvojio je da „začeće nastaje spajanjem dvaju spolnih stanica, muške i ženske, od kojih svaka nosi 23 kromosoma. Time nastaje zigota koja sadrži diploidnu garnituru od 46 kromosoma, i sve buduće tjelesne stanice.“

Dr. Kapović je potvrdio i da je „zametak ljudsko biće od trenutka začeća do završno deset tjedana trudnoće.“

Glede abortusa, upozorio je da do spontanog pobačaja može doći iz različitih razloga – anatomsko-morfoloških, genetskih i/ili imunoloških različitosti između majke i fetusa.

Dr. Kapović je naglasio, također, da se, kada je riječ o početku ljudskoga života, isti mora definirati trenutkom oplodnje, pri čemu je upozorio da je taj trenutak početak života ljudske individue, ali se time život samo nastavlja, u kontinuitetu.

Ističući i u zaključnom odlomku da je život kontinuitet, dr. Kapović je podsjetio da “prekid trudnoće” mogu usmjeriti samo strogo određene medicinske indikacije – primjerice, ugroza majčinog života ili malformiranost ploda do mjere nespojivosti sa životom.

„Život je kontinuitet, jer znanost do danas nije uspjela drugačije ustvrditi. Ako se tijekom trudnoće (pogotovo normalne) intervenira i prekida njezin tijek – naravno da je riječ o zaustavljanju života, odnosno ubojstvu ploda… Plod u takvim razmišljanjima i odlukama nije u prvom planu, jer se odlučuje o prekidu njegovog života. Kako to drugačije nazvati – ne znam,“ zaključio je svoj odgovor Ustavnom sudu prof. dr. Miljenko Kapović.

Mišljenju pročelnika Katedre medicinske biologije i medicinske genetike na riječkom Medicinskom fakultetu ne treba ništa dodavati.

Zašto to ne prihvaćaju svi liječnici i ginekolozi, teško je odgovoriti.

Čitatelje pozivamo da sami zaključe što je istina.

rijeka