Nekoliko nizozemskih embriologa napravilo je jedinstveni trodimenzionalni atlas koji prikazuje kako se nerođeno dijete razvija u prvih osam tjedana života.

„Svi misle da već znamo ovo, no ja vjerujem da znamo više o mjesecu nego o našem vlastitom razvoju,” izjavila je za Guardian, Bernadette de Bakker, sa Sveučilišta u Amsterdamu, koja je zajedno s profesorom Antoon Moormanom vodila projekt.

Ilustracije u udžbenicima o razvoju fetusa još se uvijek oslanjaju na nekoliko desetljeća stara promatranja ili zaključaka izrađenih iz istraživanja zametaka miševa i pilića, istaknula je de Bakker.

Ekipi Sveučilišta u Amsterdamu bilo je potrebno preko 45 000 sati da bi studiozno prikazali razvoj nerođenog djeteta, dok je embriologe nadgledalo više od 75 studenata koji su analizirali preko 15 000 prikaza tkiva iz Carnegie Collection of Embryos, smještenih u SAD-u.

Ta kolekcija, započeta 1913., sadrži brojne ljudske zametke od kojih su neki stari između 60-100 godina, a koji su skupljani kroz procese kao što su histerektomije, izvještava Guardian.

Rezultati projekta su „14 interaktivnih trodimenzionalnih odjela ljudske embriologije i baza podataka obuhvaća 34 embrija u razdoblju od prva dva mjeseca ljudskog života” prema sažetku u Science Magazine.

Embrionalni atlas omogućit će znanstvenicima istraživanja, između ostalog, razvoj prirođenih „malformacija…koje se pojavljuju u 3% ljudske populacije i izazivaju jednu četvrtinu svih smrti kod novorođenčadi”, navodi se.

3D atlas ljudske embriologije možete pogledati here.

Istraživanje vezano za atlas otkrilo je kako se „neki organi kod ljudi razvijaju (znatno) ranije nego što se prvi puta pojave kod embrija pilića i miševa, dok se neki organi razvijaju znatno kasnije,“ rekao je de Bakker za Guardian.

To ima implikacije na razvojnu toksikologiju, koja trenutno koristi zametke miševa i pilića kao modele za istraživanje efekta određenih lijekova i kemikalija, rekla je.

Razvoj nizozemskog atlasa potvrđuje koliko još uvijek malo znamo o rastu ljudske osobe neposredno nakon začeća, ali suprotno početcima Carnegie Collection of Embryos, trenutno područje embriološkog istraživanja puno je moralnih opasnosti.

U svibnju 2016, ekipa britanskih i američkih embriologa objavila je da su uspjeli laboratorijski stvorene ljudske zametke održati živima do 14 dana, tj. do točke u kojoj bi se ova mala ljudska bića prirodno ugnijezdila u maternicu, tj. iza točke u kojoj bi se jedan zametak razdvojio da postane dva ili, u iznimno rijetkim slučajevima, tri.

Zbog toga, 14 dana je u mnogim zemljama zakonsko ograničenje držanja laboratorijski stvorenih embrija živima, a prema Guardianu, a do svibnja i tzv. „prodora“, bio je to limit i s tehnološke strane.

Magdalena Zernicka-Goetz, profesorica sa Sveučilišta Cambridge koja je vodila britanski tim, pohvalila je nizozemski 3D prikaz kao „predivan i brižan prikaz razvoja kroz analizu materijala ograničene dostupnosti, koji će osigurati neprocjenjiv atlas u smjeru budućih istraživanja.“

Ali isto tako je iskoristila nedostatak znanja embriologije da bi pogurnula produljenje 14-dnevnog granice za čuvanje laboratorijski stvorenih ljudskih zametaka živima za eksperimentalne svrhe, sada je to tehnološki izvedivo, rekla je za Guardian, „postoji snažan znanstveni argument za više rasprave oko mogućnosti produženja tog ograničenja”.

To vrijedi osobito „uzimajući u obzir naše veliko nepoznavanje ljudskog razvoja kroz ove faze i značajan doprinos koji bi dao razumijevanju i liječenju razvojnih bolesti, kao i doprinos biologiji matičnih stanica.“

Matt Wojciechowski iz kanadske pro-life organizacije Campaign Life Coalition rekao je za LifeSiteNews da je 3D embriološki atlas „neprocjenjiv resurs“ za demonstraciju svetosti života u majčinoj utrobi.

„Gledajući te 3D slike, tko bi uopće mogao sumnjati da je nerođeno dijete od trenutka začeća odvojeno biće od svoje majke i da bi trebalo biti zaštićeno?“

Ipak, iskazao je zabrinutost zbog moralno upitnog smjera istraživanja zametaka. „Zaista je nesretna okolnost da će ljudi koristiti bilo koji razlog da bi opravdali moralno nedopustive radnje poput stvaranja zametaka u laboratoriju, kao i zalaganje za još gore povrede ljudskog života, u kojoj god fazi razvoja bio, a sve u ime znanosti.“