Kao prvi u nizu, objavljujemo dokument koji pokazuje stručno mišljenje svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj i jednog KBC-a (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), koji su se 2009. na zahtjev Ustavnog suda Republike Hrvatske, formiravši zajedničko Povjerenstvo, očitovali o početku ljudskog života i njegovu prekidu.
Dokument čini dopis sa zajedničkim Stručnim mišljenjem koje je na temelju pojedinačnih odgovora članova „Povjerenstva za davanje stručno-znanstvenog mišljenja medicinske znanosti o pitanjima vezanim za početak ljudskoga života i dozvole prekida trudnoće” sastavio koordinator Povjerenstva prof. dr. Niko Zurak sa zagrebačkoga Medicinskog fakulteta.
Osnivanje tog Povjerenstva 2009. godine predložio je Ustavni sud, a svoje su predstavnike u Povjerenstvu imenovali medicinski fakulteti iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke te Klinički bolnički centar iz Zagreba.
U Stručnom mišljenju ističe se da u odgovorima na pitanja koja je Ustavni sud RH postavio, nije bilo većih razmimoilaženja.
U Mišljenju se podsjeća da se, „prema embriološkoj znanosti, već 21 dan nakon začeća javljaju prvi otkucaji srca, a nakon četiri tjedna uspostavljen je cijeli embrionalni optok krvi. U petom tjednu trudnoće mozak počinje ubrzano rasti, a u sedmom tjednu započinju prvi spontani pokreti.
A s navršenih osam tjedana od začeća embrij ima sljedeće značajke:
- prepoznatljivo ljudsko vanjsko obličje
- razvijene udove i osnove unutarnjih organa
- izražena unutarnja i vanjska spolna obilježja
- započeto okoštavanje
- početak višeg stupnja ustroja i funkcije središnjeg živčanog sustava (prvi refleksi i spontana motorika, prve sinapse)“
Ističe se da je svim članovima Povjerenstva zajedničko da su liječnici, od kojih se tražilo mišljenje o stručnom, znanstvenom i etičkom aspektu pobačaja.
„Uz jedno izdvojeno mišljenje, Povjerenstvo smatra da je neosporiva znanstvena činjenica da je tijekom trudnoće riječ o ljudskom životu u fazama zametka (embrija) i ploda (fetusa). Naime, prof. humane genetike dr. Anđelke Radojčić Badovinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci u svojem prilogu, među ostalim, tvrdi da se „početak ljudskoga života ne može odrediti ni porodom ni začećem.“ (?!), što predstavlja očiti potop razuma.
U Mišljenju se još navodi: „Stručni i etički aspekti pobačaja izrijekom su navedeni u liječničkom Etičkom kodeksu i citiranoj Deklaraciji Svjetske liječničke udruge o terapijskom pobačaju. Sažeto ih se može definirati kao stav da je stručno i etički opravdano pribjeći pobačaju u striktnoj medicinskoj indikaciji.“
Drugim riječima, samo u slučajevima kada trudnoća ugrožava život trudnice (primjerice u izvanmaterničnoj trudnoći) ili kada život trudnice ovisi o nužnim terapijskim zahvatima koje teško oštećuju plod u malformacijskom smislu (primjerice, liječenje raka maternice zračenjem i kemoterapijom), etičko opravdanje može se naći u primjeni doktrine čina s dvostrukim učinkom, pri čemu se primarno spašava život žene, a što može nenamjerno dovesti do smrti djeteta.
„S medicinskog stajališta, u etičkom i stručnom aspektu, nema nikakvog opravdanja za pobačaj zdravog ploda na zahtjev zdrave trudnice, kako to regulira članak 15. postojećeg zakona. Medicinska se struka definira svojim profesijskim zadaćama, a to su prevencija, dijagnostika i liječenje. U pobačaju zdravog ploda zdrave trudnice na njen zahtjev nema ovih kvalifikativa, te je problem u potpunosti u prostoru zakonodavstva.“
Najveći medicinski stručnjaci u Hrvatskoj dali su svoja stručna mišljenja o početku i prvim fazama ljudskoga života, složivši se da je ubojstvo zdravog nerođenog djeteta, koje nosi zdrava trudnica, a isključivo na njezin zahtjev, medicinski neopravdano i neetično.
Koliko je još dokaza potrebno?
Dokument
