Norma McCorvey, poznata kao Jane Roe iz zloglasnog slučaja Vrhovnog suda Roe vs. Wade, koji je ozakonio abortuse gotovo bez ograničenja, preminula je u subotu 18. veljače 2017. god.

McCorvey nikad nije napravila abortus i naposljetku je postala pro-life te je svoj život posvetila promjeni strašne odluke Vrhovnog suda koja je nosila naziv njezina pseudonima.

McCorvey (69) je umrla u Domu za starije osobe u gradu Katy, u državi Teksas.

McCorvey nikada nije htjela abortus, a od svojeg supruga tražila je razvod. No, mlada feministkinja i zagovornica abortusa, odvjetnica Sara Weddington, iskoristila je slučaj Norme McCorvey kao sredstvo u pokušaju promjene teksaškog zakona prema kojem je većina abortusa bila protuzakonita. Weddington je slučaj dovela sve do Vrhovnog suda koji je poništio sve državne pro-life zakone u zemlji, a koji štite nerođenu djecu. Ostalo je povijest.

No, većina Amerikanaca ne zna da je McCorvey, koja je tada bila za tzv. pravo na izbor, postala pro-life zagovornica, posvetivši život mijenjanju presude Vrhovnog suda koji nosi njezino izmišljeno ime, Jane Roe.

U videu McCorvey je objasnila svoj trud za dobivanje prava na zakoniti abortus sedamdesetih godina u slučaju neplanirane trudnoće. Međutim, ona nikada abortus nije napravila, shvativši je da je njezin sudski slučaj bila najveća pogreška njezinog života te se borila zaustaviti abortuse.

„Tada, 1973. bila sam jako zbunjena 21-godišnjakinja s jednim djetetom i neplaniranom trudnoćom”, govori u spotu. „U to sam se vrijeme borila za pravo na zakoniti abortus, ali iskreno, imam tri kćeri i nikada nisam napravila abortus.”

„Mislim da se sa sigurnošću može reći da je cijela industrija abortusa temeljena na laži …. Posvećena sam tome da ostatak svojeg života provedem u borbi za ukidanje zakona koji nosi moje ime”, govorila je McCorvey.

Jednominutni spot zaključuje riječima: „Čitaš o meni u povijesnim knjigama, ali sada sam posvećena širenju istine o očuvanju dostojanstva cijelog ljudskog života od prirodnog začeća do prirodne smrti.”

Kao što je pro-life odvjetnik Casey Mattox ranije napisao:

Postoji 46-godišnjakinja, rođena u Teksasu, koja bi sada trebala biti mrtva. Zapravo, nikada nije ni trebala biti rođena. Prije četrdeset godina Vrhovni sud donio je odluku da je teksaški zakon, koji je spriječio Jane Roe okončati život njene nerođene kćeri, bio protuustavan. No, do 1973. kada je Vrhovni sud donio svoju odluku, ona je već bila rođena i usvojena u obitelj – vjerojatno ne znajući da je cijeli slučaj Roe v. Wade bio povezan s njom.

Norma McCorvey je „Jane Roe”. Tada je tvrdila da je njezina trudnoća posljedica silovanja, iako je već duže od jednog desetljeća otvoreno pro-life i javno priznala da je to, kao i gotovo svaka činjenica na kojoj je temeljen njezin slučaj, bila laž. I McCorvey i Sandra Cano, Doe iz slučaja Doe v. Bolton – paralelni slučaj iz Georgiae s presudom donesenom na isti dan – sada su otvorene pro-life zagovornice koje su prisegle da su se njihovi slučajevi temeljili na lažima.

Ali prije nego što je Vrhovni sud mogao odlučiti je li McCorvey imala ustavno pravo okončati život svojoj nerođenoj kćeri, morao je prevladati kašnjenje pravnog postupka koje je proces usporilo i bilo odlučujući čimbenik u tome hoće li njezina kći ikada imati obitelj.

Zbog toga kašnjenja McCorvey je već rodila dijete do trenutka kada je Vrhovni sud donio svoju odluku u siječnju 1973. godine. Djevojčicu je usvojila teksaška obitelj, vjerojatno iz okolice Dallasa, gdje je McCorvey živjela. Sud je usprkos tome izjavio da slučaj nije bio sporan, jer su njezine okolnosti imale „mogućnost ponavljanja“, a sudovi nikad ne bi bili u mogućnosti donijeti odluku za vrijeme trajanja ženine trudnoće.

Tijek pravnih postupaka nikada nije uzbudljivi dio parnice. No, za nerođenu kći Norme McCorvey, suhoparna složenost pravnih postupaka razlog je zbog kojeg danas postoji. Srećom za tada trogodišnju djevojčicu, „kotači pravde melju polako”, pa ju je, do trenutka kada je Vrhovni sud donio svoju odluku, teksaška obitelj usvojila. Da su sudovi bili agilniji, ona (i njezina obitelj) nikada ne bi imali tu priliku.

Nije poznato je li posvojiteljska obitelj ikada uopće znala da je njihova kći navodno neželjeno dijete koje je bilo predmet slučaja Roe. Koliko nam je poznato, odgojili su je ne znajući tko je ona i sigurno da joj to nisu nikada rekli.